Gospodarstvo

Kako grad ulaže u poticanje gospodarstva?

Izdaci za gospodarstvo čine značajan dio proračuna. Većina ulaganja u ekonomske poslove grada su kapitalne investicije u objekte: izgradnja stanova za socijalne slučajeve, kupovina zemljišta, gradski stadion itsl. Iako su ove kategorije formalno klasificirane pod 'gospodarstvo', odnosno kao ekonomski poslovi grada.


Kako grad potiče gospodarstvo? To može raditi direktno i indirektno. Direktno su to u pravilu subvencije, donacije, edukacije i stručna usavršavanja, i slično, dok su indirektno to izdaci za financiranje brojnih gradskih službi od kojih malo i srednje poduzetništvo može imati koristi. Primjerice Tehnološki park grada Bjelovara koji služi kao potpora start-up poduzećima u gradu (između ostalog i kroz korištenje gradskih prostorija) te koji sudjeluje u pripremi EU projekata za grad od kojih poslovna zajednica ima koristi.


U pravilu svaka investicija u bolju infrastrukturu (od cesti do wi-fi interneta) se može okarakterizirati kao potpora gospodarstvu. Ipak vrijedi pregledati na koje to načine grad Bjelovar pomaže gospodarstvu.


Krenimo od ukupnih izdataka, prikazanih na prvom grafu.

Zamjetno je da izdaci osciliraju, prvenstveno kao posljedica specifičnih kapitalnih ulaganja koja se razlikuju od godine do godine (primjerice periodičnim kupovinama zemljišta, izgradnjom stanova, itd.). Pošto kapitalna ulaganja znaju biti prilično visoka jasno je zašto izdaci za ekonomske poslove variraju od 4% proračuna jedne godine do 8% ili 10% neke druge, odnosno od 5-6 milijuna kuna do 10 ili čak 13 milijuna.


Kada se izuzmu kapitalna ulaganja, koja je struktura ostalih troškova kojima se potiče gospodarstvo? Krenimo od direktnih izdataka, odnosno od subvencija i izravnih pomoći trgovačkim društvima u javnom sektoru. Iako su i ovi izdaci oduvijek razmjerno mali dio proračuna (zbrojeno manje od 2% ukupnih rashoda), zamjetan je značajan pad i subvencija i pomoći javnim firmama u 2017. godini. Subvencije poljoprivrednicima su sada na tek 0.1% proračuna, dok su pomoći trgovačkim društvima na 0.2%. Gradska vlast je ovakvim potezima odlučila da će gospodarstvu radije pomagati indirektno, putem drugih mjera ekonomske politike, umjesto da nastavi sa praksom davanja subvencija i pomoći.

Indirektno poticanje gospodarstva pak se vrši kroz usluge usmjerene na malo i srednje poduzetništvo (koje su doduše također tek 0.2% proračuna), ali i sa izgradnjom poslovnih zona (u koje je ulagano 2013. i 2014. kada je trošak za poslovne zone narastao na 1.6% ukupnih rashoda) te poticanjem povlačenja sredstava iz EU proračuna (koje su također tek razmjerno mali dio proračuna, samo 0.05%).


Konačno, iz ovoga se može zaključiti da gradska vlast troši razmjerno vrlo mali dio proračuna na bilo kakve direktne i indirektne potpore gospodarstvu. Ta informacija nam sama po sebi ne može reći je li to dobro ili nije za gradske gospodarstvenike. U pravilu ekonomija (i lokalna i nacionalna) najbolje funkcioniraju kada država ne remeti konkurenciju odnosno kada ne postavlja previše regulatornih prepreka firmama. Drugim riječima, grad može poticati gospodarstvo tako da smanjuje poreze i namete te kada olakšava regulatorni okvir unutar kojega firme posluju. Takvi će potezi puno više doprinijeti razvoju gospodarstva grada nego povećanja subvencija ili izgradnja poslovnih zona. Ne treba naravno zanemariti niti ove uloge grada u stvaranju javnih dobara za građane, pogotovo ako EU fondovi ili korištenje gradskih prostora može pomoći malim firmama u razvoju, no glavni učinci na gospodarstvo se češće ostvaruju na prihodovnoj strani proračuna.