Na što se sve trošilo?

Glavna funkcija svakog grada (i države općenito) je da pruži javna dobra svojim građanima. To uključuje: održavanje temeljne infrastrukture poput cesti i željezničkih pruga, pružanje usluga socijalne infrastrukture poput osnovnih škola, vrtića, knjižnica, socijalne pomoći (javne kuhinje, skloništa za beskućnike, razne naknade), ponudu sportskog i kulturnog sadržaja (sportski objekti, muzeji, kulturni spomenici i kulturne manifestacije po gradu), razvoj stanovanja i uličnu rasvjetu (komunalna infrastruktura), te brigu za sigurnost građana (kroz primjerice vatrogasne postrojbe).
Napomena: Bolnice i domovi zdravlja, srednje škole, i primjerice policija nisu u nadležnosti grada već županije.

Pritom svaki grad mora dobro balansirati između svih rashoda kako bi svim građanima pružio adekvatne usluge, koje se uostalom financiraju upravo od strane građana (preko poreza, komunalnih naknada i sl.).

Ova analiza daje kratki pregled nekih funkcija koje grad Bjelovar financira za svoje građane. Prikazati ćemo neke od troškova za koje se često zaboravlja da su dio financiranja gradske uprave. Premda većina njih zasebno ne predstavlja veliko opterećenje za proračun, akumulirano se nakupe do čak trećine proračuna.

Primjerice, svaki grad mora financirati izdatke za opće javne službe grada, odnosno sva tijela koja u ime grada obavljaju neku funkciju (gradski uredi, odjeli za financije, prostorno uređenje, kulturu, društvene djelatnosti, službe revizije, itd.). Tu su uključeni svi troškovi plaća i materijalni troškovi rada spomenutih službi.

Ukupno opće javne službe grada koštale su gotovo 13% proračuna u 2017. (ili skoro 15 milijuna kuna). To je pad troškova od 0.5 postotnih poena (ili preko 500 tisuća kuna) u odnosu na prošlu administraciju (kao posljedica smanjenja broja zaposlenih u administraciji). Zamjetan je rastući trend troškova gradskih službi, prvo od 2009. do 2011., nakon čega slijedi lagana korekcija iduće dvije godine, da bi nakon 2013. opet rasli s 12.5% na 13.5% ukupnog proračuna do 2016. (dok su apsolutno narasli za gotovo 2 milijuna kuna u istom razdoblju). Zanimljivo je da je za vrijeme prvog relativnog rasta troškova za opće javne službe (od 2009. do 2011.) njihov apsolutni iznos opadao. Pošto su relativno rasle to znači da je apsolutni pad izdataka za gradske službe bio manji od ukupnog pada proračunske potrošnje tih godina (uzrokovane krizom).

Osim potrošnje na javne službe grada, trošilo se i na sigurnost, odnosno na vatrogasnu postaju grada.

Zamjetan je kontinuirani, i apsolutni i relativni, pad potrošnje za vatrogasnu postaju u Bjelovaru, te se tek za vrijeme aktualne administracije potrošnja za vatrogasce povećala za oko 100 tisuća kuna (kao posljedica povećanih troškova za tekuće i investicijsko održavanje vatrogasne opreme). U prosjeku izdaci za vatrogasce su bili između 6 i 7% proračuna. Skok potrošnje u 2010. godini je zbog 700 tisuća kuna investicije u vatrogasna vozila. U pravilu bilo kakvi veći skokovi u proračunskim izdacima lokalnih proračunskih korisnika su posljedica jednokratne investicije u opremu ili kapital (gradnja, popravci, itd.).

Idući graf prikazuje neke druge funkcije koje grad financira, u relativnim omjerima. Primjerice, socijalna zaštita je iznosila do 7% proračuna do 2013. godine, nakon čega se smanjuju njeni rashodi na svega 3% proračuna koliko se izdvaja danas. No ovo je prije svega posljedica računovodstvene odluke da se socijalne pomoći starijima i obiteljima s djecom knjiže na drugom računu – pod naknade i tekuće donacije građanima. Zbog toga se može steći pogrešan dojam da grad manje izdvaja za socijalu nego prije. Prije bilo kakvih zaključaka je stoga uvijek korisno pogledati u samu strukturu podataka.

S druge strane rastu izdaci za razvoj zajednice, što uključuje izdatke za financiranje mjesnih odbora (materijalni troškovi, njihovo održavanje ali i kapitalna ulaganja), izdatke za financiranje poslovnih prostora u vlasništvu grada, za turističku zajednicu, za udruge, te za kapitalne pomoći trgovačkim društvima u javnom sektoru (upravo su kapitalne pomoći trgovačkim društvima najviše povećale ovu kategoriju rashoda u 2017.). Za zaštitu okoliša rast izdataka bio je posljedica naručenih studija o prostornom planiranju i zaštiti okoliša.

Grad je ukupno na održavanje i izgradnju objekata komunalne infrastrukture trošio čak do 30% proračuna (gotovo 35 milijuna kuna), iako se od 2010. ti rashodi stabiliziraju na oko 23% proračuna (nešto manje od 25 milijuna) što je prikazano na idućem grafu. Ovi izdaci uključuju sve usluge komunalne djelatnosti: obnovu i održavanje cesti i željezničke infrastrukture, održavanje javne rasvjete (koja čini nekih 3% proračuna), održavanje zelenih površina, održavanje groblja, izgradnja i opremanje dječjih igrališta, rekonstrukcije ulica i uređenje javne infrastrukture, te brojni drugi.

Od ostalih rashoda spomenimo u prosjeku 5% proračuna (oko 6 milijuna kuna) koje se izdvajaju za rekreaciju i sport, što uključuje izdvajanja za sportsku zajednicu i sportske udruge grada (sve skupa oko 5 milijuna kuna, no to uključuje i održavanje sportskih objekata), potom gradski bazen i školsku sportsku dvoranu.

Gradska knjižnica u prosjeku dobije oko 2.5% proračuna (oko 3 milijuna kuna), dok gradski muzej dobije oko 3.5% proračuna (oko 4.5 milijuna kuna). Kulturne manifestacije u gradu u pravilu koštaju oko 1.2% proračuna (1.5 milijuna kuna), dječje odmaralište manje od 1% proračuna (manje od milijun kuna), pučko otvoreno učilište 0.5% (oko 600 tisuća kuna), jednako koliko i Kulturni i multimedijski centar.