Obrazovanje

Ukupna potrošnja u škole i vrtiće

Jedna od glavnih funkcija ponude javnih dobara grada (odnosno države) je obrazovanje. U Hrvatskoj gradovi i općine imaju nadležnost nad predškolskim (vrtići) i osnovnoškolskim obrazovanjem, dok županije imaju nadležnost nad srednjoškolskim obrazovanjem. Nadležnost znači da se iz gradskog proračuna financiraju plaće odgajatelja i učitelja, svi materijalni troškovi škola i vrtića, kao i svi troškovi gradnje odnosno kapitalnih investicija u školske i vrtićke objekte. Sufinanciranje u troškovima gradnje često dolazi iz središnje države (preko proračunskih transfera) ili iz EU fondova. Gradovi i županije također sudjeluju u financiranju javnih viših i visokoškolskih ustanova, što također ovisi od slučaja do slučaja. Primjerice u Bjelovaru grad financira izgradnju i troškove opremanja zgrade učeničkog doma, što ulazi u srednjoškolsko obrazovanje, ali financira i Visoku tehničku školu u Bjelovaru, te sudjeluje u programu kreditiranja i stipendiranja studenata. Grad također financira školska natjecanja i brojne druge aktivnosti za mlade (Grad – prijatelj djece, prevencija u prometu za učenike prvih razreda, itd.). U prosjeku ti troškovi su tek 2-3% proračuna.



Ukupna potrošnja grada na obrazovanje čini čak 25% proračuna. Četvrtina novca kojeg građani daju na raspolaganje gradu utroši se na sustav obrazovanja za njihovu djecu, što za plaće nastavnika, što za materijalne troškove škola i vrtića, što za sve programe koje grad financira. Možemo reći da 25% proračuna odlazi u investiciju na mlade u gradu, što je svakako pozitivan podatak, pogotovo jer se na državnoj razini na obrazovanje ulaže tek 4.7% ukupnog BDP-a, odnosno nekih 12% državnog proračuna. Očekivano je da ulaganje u obrazovanje bude puno značajnija stavka u lokalnoj samoupravi nego na državnoj razini. Drugim riječima, radi se o administrativnoj odluci po kojoj se dobar dio ulaganja u obrazovanje prebacuje iz državnog u lokalne proračune.

Tko u kategoriji obrazovanja dobije koliko sredstava?


Najviše se izdvaja za vrtiće. Čak 15% proračuna u prošloj godini, uz značajan rast u posljednjih par godina. Potrošnja na vrtiće je od 2008. s 10 milijuna kuna došla do preko 18 milijuna u 2017., što je svakako pozitivan pokazatelj jer govori o tome da grad uspijeva povećati broj odgajatelja po broju djece, čime se podiže kvaliteta samih vrtića.

Iduća kategorija su osnovne škole, na koje se izdvaja ukupno oko 7% proračuna. Kao i kod vrtića i tu su uključeni svi troškovi, od plaća do materijala, brojnih usluga (komunalnih, zdravstvenih, tekućeg održavanja, telefona, interneta, itd.), sportske i glazbene opreme, namještaja itd.


Zanimljivo, izdaci za osnovne škole su padali i apsolutno i relativno od 2010. do 2013., s gotovo 12 milijuna kuna na ispod 8 milijuna, da bi se u zadnjih par godina tek neznatno povećali na malo preko 8 milijuna kuna. Povećani izdaci za zadnje dvije godine (2016. i 2017.) odnose se prvenstveno na ulaganja na građevinskim objektima. Možemo stoga zaključiti da je većina povećanja ulaganja u obrazovanje u Bjelovaru u posljednje dvije godine došla prvenstveno kroz povećana ulaganja u predškolsko obrazovanje.

Bjelovar ima ukupno 5 osnovnih škola, od kojih prve 4 imaju otprilike jednaki broj učenika (između 750 i 800), no razlikuju se u broju razreda. I. osnovna škola ima najviše, 44 razreda, i razmjerno tome dobije najviše sredstava iz grada. Iduće tri imaju od 33 do 37 razreda i tek nešto manje dobiju sredstava iz proračuna. Najmanja je V. osnovna škola koja ima 60ak učenika i samo 9 razreda, te shodno tome i najmanje sredstava iz proračuna.


Troškovi po pojedinačnim školama prikazani su na idućem grafu, uz napomenu da su plaće izuzete iz ovih trednova.

Zamjetan je rast sredstava u zadnje dvije godine, nakon što su rashodi za škole padali kontinuirano od 2010, najvjerojatnije kao posljedica krize. Povećanje sredstava u posljednje dvije godine, kao što je i ranije napomenuto, posljedica je povećanog ulaganja u tekuće održavanje i ulaganja na građevinskim objektima.